Umetnost Kolektiva — Slučaj ZEMLJA

Izložba “Problem umjetnosti kolektiva” u zagrebačkoj “Bazi” obrađuje Udruženje umjetnika Zemlja (1929-1935) kao primer angažovanog delovanja slikara, vajara i arhitekata, i pokušaja definisanja “leve umetnosti”. “Slučaj Zemlja” smešten je u širi kontekst Kraljevine Jugoslavije i nadolazećeg fašizma.

 matija-kralj_zemljaFoto: Matija Kralj

Grupa Zemlja je udruženje likovnih umetnika levičarske orijentacije koje je delovalo u Hrvatskoj od 1929. do 1935, kada je njihov rad policijski zabranjen. “Ako se građanska umjetnost uzimlje kao desna, postavlja se pitanje kako se spram nje odnosi lijeva umjetnost, kako glasi definicija umjetnosti četvrtog staleža, koje su njene likovne karakteristike”, zapisao je jedan od osnivača, slikar Krsto Hegedušić, u tekstu “Problem umjetnosti kolektiva”, po kojem je izložba u “Bazi” dobila ime. Među članovima “Zemlje” su bili i vajari Antun Augustinčić i Frano Kršinić, slikari Ivan Tabaković i Ivan Generalić, arhitekta Drago Ibler i drugi.

matija-kralj_zemlja2Foto: Matija Kralj

“Kako se zemljaški program angažirane umjetnosti može iznova čitati na pozadini složenih političkih odnosa i zaoštravajućih socijalnih prilika predratnog Zagreba? Nasljeđe ove heterogene skupine umjetnika, arhitekata i inženjera, među kojima je bilo i seljaka i radnika, razbacano po brojnim privatnim i javnim arhivima i dijelom izgubljeno, ne daje jednostavne odgovore, stoga je okvir u kojem ga predstavljamo zamišljen i kao poticaj za raspravu. Iako su trešnjevački slamovi kojima su se bavili zemljaši danas prisutni samo u tragovima, kvart u koji smještamo i vlastito djelovanje ponovo je slika kapitalističkog grada. Antagonizmi koji su mu i danas imanentni ukazuju na to da je problem umjetnosti kolektiva – kako su zemljaši nazivali svoju praksu, ističući opreku spram individualne pozicije buržujskog umjetnika – danas jednako aktualan”, ističu autori izložbe.
matija-kralj_zemlja3Foto: Matija Kralj

Kopije grafika i crteža članova “Zemlje”, arhivskih dokumenata i novinskih članaka, podeljene su u dve celine koje korespondiraju s dva aspekta – političkim delovanjem i poražavajućim „stanjem na terenu“. Delovanje “Zemlje” vraća nas u Zagreb između dva svetska rata, koji je 20-ih kao jedno od industrijskih i finansijskih središta nove države naglo narastao, da bi već u sledećoj deceniji još brže pao. U blatu sirotinjskih naselja, među čijim je stanovnicima svakim danom sve više nezaposlenih, ocrtavaju se antagonizmi svojstveni kapitalističkom uređenju. Budući da je Komunistička partija Jugoslavije u ilegali od 1920, izložba stavlja naglasak na delovanje komunista i njihovih simpatizera kroz kulturno-umetničke kanale.

zemlja

Izložba “Problem umjetnosti kolektiva” je deo projekta “Kartografije otpora” koji organizuje Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe u partnerstvu s [BLOK]-om. Autorke izložbe su Ivana Hanaček, Ana Kutleša i Vesna Vuković, u saradnji sa istoričarom Nikolom Vukobratovićem. Na izložbi su korišćeni dokumenti iz arhiva Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, Instituta za povijest umjetnosti, Instituta za povijest i teoriju arhitekture – ETH Zürich, Hrvatskog muzeja naivne umjetnosti, Hrvatskog državnog arhiva, Kabineta grafike Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Likovnog arhiva Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Muzeja moderne i suvremene umjetnosti Rijeka, i Nacionalne i sveučilišne knjižnice. Tokom trajanja postavke biće organizovana predavanja Tamare Bjažić Klarin o stambenom pitanju međuratnog Zagreba, i Ivane Perice o sukobu na književnoj levici.

zemlja2

zemlja3

Advertisements

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s