Nestor u borbi protiv globalizacije

Poklanjamo vam jednu pesmu Tanje Stupar Trifunović, pesnikinje i prozaistkinje koja je rođena u Zadru, a živi u Banjaluci. “Nestor u borbi protiv globalizacije” je ciničan osvrt na udobnu poziciju zapadnih antiglobalista, posmatranih iz pespektive jednog posleratnog, siromašnog, podeljenog društva.

tanja stupar trifunovic

Tanja Stupar Trifunović

Nestor u borbi protiv globalizacije

Poželjno je biti agažovani pisac koji javno govori svoje mišljenje za ili protiv

globalizacije nacije pičke materine

sramno je biti bez stava bez sredstava bez sebe sama

danas

Nestor putuje u Bosnu s malim bedžom na kojem piše kako je on protivnik

globalizacije

stoji na trgu nevin i čist sa naočarama i šarenom maramom oko vrata kao pionir novog rajskog svijeta

zamišljam Nestora na gradilištu među zidarima koji veselo psuju sami sebi majku pripiti i ludi na plus četrdeset zamišljam Nestora u rovu Nestora kako u jednom danu na dvije različite strane u istoj zemlji slavi dan borbe protiv agresora i plače za poginulim saborcima zamišljam Nestora u izbjegličkoj koloni sa babama u crnom koje kukaju plaču i govore e moj sinko

zamišljam Nestora kako u šizofrenoj atmosferi ima amneziju i zaboravlja svoju Holandiju svoju Englesku svoju lijepu sobu iz koje je doputovao da se bori protiv globalizacije

zamišljam Nestora u sopstvenom krevetu kako ga more nesanice trza se u snu

i strijepi jer odsvukud mogu doći neprijatelji izdajice i potkazivači

iz kreveta zida žene i iz sebe sama

Gledam Nestora u oči ljubazno mu se smješkam i na sva njegova pitanja odgovaram

potvrdno

da Bosna je lijepa zemlja priroda zelenilo brežuljci

da volim hrvatsko primorje poznajem vrlo dobro tamo sam se rodila

da lijepo nam je družimo se

mi smo svi ovdje prijatni i gostoljubivi ljudi

Fin neki čovjek taj Nestor. Sretan put Nestore. I dođi nam opet.

……

Tanja Stupar-Trifunović rođena je u Zadru 1977. Diplomirala je na Filološkom fakultetu, Odsjek srpski jezik i književnost u Banjaluci. Piše poeziju, kolumne i književnu kritiku. Poezija joj je prevođena na engleski, francuski, nemački, poljski, slovenački i danski jezik. Urednica je časopisa za književnost umjetnost i kulturu Putevi. Živi u Banjaluci.

Objavila je knjige: Kuća od slova (pesme, Zadužbina „Petar Kočić, Banja Luka – Beograd, 1999), Uspostavljanje ravnoteže (pesme, KOV, Vršac, 2002), Adornova svraka (izbor iz kolumni, Zalihica, Sarajevo 2007), O čemu misle varvari dok doručkuju (pesme, Zoro, Sarajevo – Zagreb, 2008), Glavni junak je čovjek koji se zaljubljuje u nesreću (pesme, Fondacija/Zaklada Fra Grgo Martić, Kreševo, 2010) i roman Satovi u majčinoj sobi (Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Istočno Sarajevo, 2014).

Knjiga O čemu misle varvari dok doručkuju dobila je nagradu UniCredit banke za najbolju knjigu u BiH u 2007/2008, i bila u užem izboru za književnu nagradu za Istočnu i Jugoistočnu Europu (CEE Literature Award). Zbirka poezije Glavni junak je čovjek koji se zaljubljuje u nesreću osvojila je nagradu Fra Grgo Martić za najbolju knjigu poezije 2009. u Bosni i Hercegovini.

Advertisements

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s